---

Sadržaj

UVOD

PUT U NOVI ŽIVOT
Prvi dio autobiografije
Prve sumnje
U službi talijana i madžara
Pregovori sa VMRO o teroristikoj akciji
Izdaja dalmacije fašistima za novac
Plaćeni tudjinski poslužitelj, a ne revolucioner
Sumnjivo društvo - ataše moreale
Emigrantsko-talijanska fabrika laži o Jugoslaviji
U razbojnikoj jazbini
Tunjave medju emigrantima
Atentati na jugoslovenskim željeznicama
Turizam je uzet na nišan
Antonio Serdar - dr. Ante Pavelić
Propaganda medju hrvatima u Austriji
Drugi dio emigrantske povijesti
Atentat na vlak u Zemunu
Plesaica u sofijskom kabaretu
Perec-Liebling
U madžarskom generalštabu
Zakup pustare Janka
Kako je radjeno u Južnoj Americi
Hrvatski Savez u Szerentu, kasnije "Hrvatski Domobran"
Jelka Pogorelec na pustari Janka
Dvije klase ljudi na pustari Janka
Posebna vrsta amaca
Sluaj Adama Tišlera iz Sao Paola
Neuspjela zasjeda Seletkoviću
Perec je pobjegao u Budimpeštu
Sastav madžarskog Perecovog društva
"Književnik" Tomislav Vitezović
Perec kao vojni špijun
Šofer Pospišil - perecov tijelohranitelj
U Hevizfürdö
Jelka Pogorelec kao stražar s revolverom
Pokušaj bijega etvorice seljaka iz hlebine
Samoubistvo Josipa Žarka
Perec - ubojica nevina ovjeka
Dr. Pavelić navješćuje rat
Vladimir Singer ili Vitez Josip Ferenczfalva
Propao plan sa hasanbegom prištincem
Ljubomor zbog suparnica
Dolazak Šimunovića i servazija
Zadnji susret sa Perecom
Potraga za putnicom

JOŠ NEKI DOKUMENTI
Iskidane mreže spletki

---

Uvod

U Zagrebu, 4 oktobra

Djelatnost emigranata, koji su dosada unesrećili toliko naših porodica u zemlji i u inostranstvu i prolili toliko nevine krvi, dovela je postepeno na rub oajanja još jednu žrtvu, koje sudbina dosada nije bila poznata javnosti. Ovoga je puta sluaj s tim traginiji i izaziva tim opravdanije ogorenje, što su Perec i njegovi drugovi izabrali kao predmet svoga iskorišćivanja jednu mladu djevojku iz naših krajeva, koja im je prvobitno poklanjala puno povjerenje. Zove se Jelka Pogorelec, a rodom je iz Sv. Ilije. Daljnja je rodjakinja Pereca, a zaljubila se u njega kao vrlo mlada djevojka, gotovo dijete, te zavarana njegovim obećanjima, da će je uzeti za ženu, dovedena je u zabludu njegovim vjeitim klevetanjem naše zemlje, i pristala je da saradjuje s njime u njegovoj razornoj i zloinakoj borbi protiv vlastite domovine.

Ali, ispravna od prirode, dobra i nepokvarena srca, kada je vidjela, u emu se sastoji politiko djelovanje njenoga zarunika, zgrozila se nad njim, nad cijelim njegovim sumnjivim i bezdušnim društvom, i kao što sama priznaje, nad samom sobom, što je slijedila njihove puteve ma i kratko vrijeme. Pored toga je doživjela jedno od najtežih razoanja, koja se mogu dogoditi u životu mlade žene. U svoje vrijeme je zavoljela Pereca kao što može tako mlada djevojka tek na pragu života. Nadala se lijepom i mirnom životu poštene žene, punom uzajamnog povjerenja i poštivanja. Medjutim je, upućivana postepeno u sva nedjela svoga zarunika, uskoro poslije svoga odlaska u inostranstvo poela s užasom uvid jati, da je ovjek, koga je medju svima drugima izabrala, rod jeni zloinac, niskog karaktera, svaiji špijun, prljavi Ciganin, koji se svakome prodaje.

Kao da je njezin zao udes htio, da joj ne bude ništa uštedjeno, poslije izgubljene vjere u njegov karakter on se postarao, da u njoj pokoleba i povjerenje u njegovu ljubav. Njegova obećanja, da će je vjenati, bivala su sve rjedja i sve ešće tjerana u laž sve novim vezama sa drugim ženama.

Naposljetku je jedne noći, poslije strašne scene u njenom stanu, kamo je Perec došao, da s njom pregovara o jednoj neobino važnoj stvari za nju - o kojoj će kasnije biti govora - odluila da se istrgne iz movare straha i gadjenja, u kojoj se toliko vremena gušila. Pomoću nekih malih ušteda, koje je imala, pobjegla je iz Madžarske nekim svojim rodjacima, sredjenim i poštenim ljudima, koji su joj obećali, da će joj naći posla i osigurati najnužnije za život.

Da bi uštedjela teška svoja iskustva onima, kojima se Perec i njegova banda obraćaju u svojoj potrebi za ljudskim materijalom, da ga za skupi novac prodaju Italiji i Madžarskoj i da bi se kako tako oslobodila kajanja, što je sticajem prilika bila upletena u cio niz zloina, odluila je da pred licem naše javnosti ispovijedi svoju prošlost, i da ispria sve, što je pretrpjela dok se nije izbavila iz emigrantskih mreža.

Pred nekoliko je dana, naša redakcija od nje dobila pismo, koje je sadržavalo njenu izjavu i prikaz njezinoga života u emigraciji, kao i molbu, da sve to bude objavljeno u našem listu. Smatrajući da ćemo udovoljiti svojoj ovjeanskoj dužnosti, ako ispunimo želju te nesrećne žene, objavljujemo u našem listu tu njezinu izjavu i historiju njezinoga života.

Vlastitom rukom pisana izjava Jelke Pogorelec

"Moje uvjerenje u ispravnost i iskren rad Gustava Pereca i cijele hrvatske emigracije odavno je pokolebano i ja sam u dva maha pokušala da prekinem svaku vezu sa Gustavom Perecom i hrvatskom emigracijom.

Gonjena svojom savješću pred prizorima prolijevanja nevine krvi za raun tudj ina, a pod lažnom maskom Gustava Pereca i hrvatske emigracije, da je sve to u cilju "nekog oslobodjenja Hrvatske ", s kojom se parolom služe da bi zaveli one neobaviještene nesretnike, koji su im dali svoje povjerenje, najzad sam riješila, da definitivno te tipove, koje ne rukovodi nikakov nacionalni zanos, već ist raun i sadizam, demaskiram pred itavom našom otadžbinom.

Perec je primijetio moje kolebanje i dosad je uspijevao da me vrlo vješto, pa ak nagovještavajući i posljedice moga koraka, odvrati od ove moje namjere, kao i uvjeravajući me u njegovu ulogu "oslobadjanja Hrvatske".

Medjutim, dogadj aj koji se odigrao pred neko vrijeme na Janka Pusti, gdje je sklonište emigranata terorista i gdje se ovi pod vodstvom madžarskih oficira spremaju za teroristika nedjela na jugoslovenskom teritoriju, otrijeznio me je sasvim' i ja sam nepovratno riješila da prekinem zauvijek svaku vezu sa hrvatskim emigrantima, koji su u stvari samo tudjinski plaćenici.

Prije kratkoga vremena Josip Žarko, koji je ranije (u Belgiji) pucao u poslanika Jugoslavije g. Milojevića, izvršio je samoubistvo iz oajanja, jer je uvidio da je zaveden i da mu nema povratka, pošto je i sam suviše skrivio pred zakonima svoje države, Ovaj je sluaj bio veoma neprijatan za sve nas, pa i za same Madžare, te se stvar krije u najvećoj tajnosti, kako ne bi uplašila ostale emigrante.

Ovo me je samoubistvo toliko potreslo da nisam više mogla izdržati u toj sredini, već sam odmah napustila Madžarsku, a s njom i svaku vezu s tim i takvim "osloboditeljima Hrvatske".

Sada poslije svih preživljenih dogadj aj a i prizora došla sam do uvjerenja, da mi je dužnost da ukažem na rad takozvanih "oslobodilaca Hrvatske", jer vjerujem da ću ovako radeći najviše pomoći baš Hrvatima i sprijeiti mnoge od njih da naivno pod ju za Perecom i Pavelićem, poklanjajući im vjeru i povodeći se za njihovim lažnim obećanjima. Jer kada se toj dvojici skine obrazina oni ostaju obini agenti Italije i Madžarske, sa ijom pomoću rade protivu rodjene zemlje i braće, kojoj obećavaju s jedne strane oslobodjenje od nekakvog ropstva, dok im sa druge strane pripremaju pravo ropstvo, potpisujući za svaki milijun pomoći nove obaveze prema Italiji i Madžarskoj.

22 IX 1933.
Jelka Pogorelec

---